Verovali ili ne, ovo su izjave Donalda Trampa, pred rok koji je dao Iranu što se tiče otvaranja Ormuskog moreuza i okončanja rata, već duži vremenski period sugeriše da će vratiti Iran u kameno doba, stoga ceo svet strepi šta će oni sve učiniti večeras.
Donald Tramp je uputio jezivu pretnju Iranu, rekavši da će „čitava civilizacija umreti večeras“ dok se približava rok koji je američki predsednik nametnuo Iranu da otvori Ormuski moreuz.
„Čitava civilizacija će umreti večeras i nikada se više neće vratiti. Ne želim da se to desi, ali verovatno hoće“, napisao je Tramp na Truth Social-u.
„Međutim, sada kada imamo potpunu i totalnu promenu režima, gde prevladavaju drugačiji, pametniji i manje radikalizovani umovi, možda se može dogoditi nešto revolucionarno divno, KO ZNA? Saznaćemo večeras, jedan od najvažnijih trenutaka u dugoj i složenoj istoriji sveta. 47 godina iznude, korupcije i smrti će konačno završiti. Bog blagoslovio veliki narod Irana!“
Tramp je ranije pretio da će uništiti iranske elektrane i drugu civilnu infrastrukturu, rekavši da će se zemlja suočiti sa strašnim posledicama ako ne otvori Ormuski moreuz do 20 časova po istočnom vremenu u utorak. Tramp je ranije postavio više rokova koji su kasnije pomereni.
Predsednik i Bela kuća odbacili su zabrinutosti da bi ciljanje takve infrastrukture verovatno predstavljalo ratni zločin.
UDARI VEĆ KRENULI A MNOGI UPOZORAVAJU NA RATNE ZLOČINE
Danas su prijavljeni udari na više železničkih pruga širom Irana, nakon upozorenja Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) kojima se naređuje Irancima da ne koriste vozove i da se drže podalje od železničkih pruga zemlje 12 sati.
Infrastruktura širom zemlje napadnuta je od strane SAD i Izraela u poslednjih nekoliko sati, prema izveštajima iranskih državnih medija.
Dve osobe su poginule nakon napada na železnički most u gradu Kašanu, javila je poluzvanična novinska agencija Mehr.
Iransko društvo Crvenog polumeseca izvestilo je o vazdušnom napadu na železničku prugu u Karadžu, objavivši video snimak radnika koji leče povređenu osobu na licu mesta.
Mostovi kopnenog saobraćaja u zapadnoj provinciji Kom bili su meta projektila, rekao je zamenik guvernera provincije, prema državnoj novinskoj organizaciji Islamska Republika Iran (IRIB).
Izrael je pogodio više železničkih pruga i mostova širom Irana, objavio je premijer Benjamin Netanjahu u televizijskom obraćanju, tvrdeći da ih koristi Korpus islamske revolucionarne garde.
Izrael je ranije izdao upozorenje, rekavši Irancima da će im životi biti ugroženi ako koriste železničke pruge zemlje u utorak.
Izraelska vojska je saopštila da su napadi usmereni na transportnu infrastrukturu u Teheranu, Karadžu, Tabrizu, Kermanu i Komu.
Deo autoputa Tabriz–Teheran pogođen je projektilima, takođe je izvestio IRIB, pozivajući se na generalni direktorat za upravljanje krizama provincije Istočni Azerbejdžan.
Zamenik za bezbednost i sprovođenje zakona provincije Huzestan, prema IRNIB-u, pogodile su put u gradu Ahvazu.
Još jedan autoput između Tabriza i Zandžana zatvoren je zbog tekućih napada, izvestila je državna novinska agencija Islamske Republike (IRNA).
Put Kare Čaman–Mijaneh zatvoren je u oba smera zbog udara projektila, takođe je saopštila IRNA.
Iranski mediji navode da su napadi bili meta i drugih civilnih objekata, uključujući stambene i komercijalne zone.
TRAMP KAŽE DA SU IRANCI SREĆNI ŠTO IM SE GAĐA CIVILNA INFRASTRUKTURA
Tramp tvrdi, bez dokaza, da Iranci pozdravljaju američke napade na infrastrukturu
Predsednik SAD odbacuje zabrinutosti da bi bombardovanje civilnih meta kaznilo obične ljude i da bi moglo biti ratni zločin.
Donald Tramp je u ponedeljak tvrdio da iranski civili aktivno pozdravljaju američke napade na infrastrukturu njihove zemlje, rekavši da bi bili „spremni da trpe“ gubitak struje i osnovnih usluga kako bi postigli slobodu od Islamske Republike.
Obraćajući se novinarima iz pres-sale Bele kuće, Tramp je odbacio zabrinutost da bi ciljanje iranske elektroenergetske mreže i civilne infrastrukture kaznilo obične Irance, a ne režim, rekavši bez dokaza da su američke obaveštajne službe presrele civile u blizini aktivnih mesta bombardovanja, pozivajući američke snage da nastave.
„Molim vas, nastavite sa bombardovanjem“, citirao je Tramp presretnute komunikacije, dodajući: „Ovo su ljudi koji žive tamo gde bombe eksplodiraju.“
Tvrdnje su usledile nakon što su neki demokratski poslanici optužili administraciju da se priprema za počinjenje ratnih zločina ciljanjem mostova i elektrana. Senator Kris Merfi objavio je na društvenim mrežama da je Tramp rekao novinarima da namerava da počini „masovne ratne zločine“. Misija Irana pri Ujedinjenim nacijama saopštila je da pretnje predstavljaju „jasan dokaz namere da se počini ratni zločin“.
Izrael cilja transportne rute preko Irana, kaže izvor
Izraelski udari širom Irana usmereni su na sve transportne rute – železnice, mostove i glavne autoputeve – prema izraelskom izvoru.
Izrael vidi da Iran koristi ove rute za mobilizaciju kamiona koji prevoze municiju, rakete i raketne bacače, rekao je izvor za CNN.
U saopštenju u utorak, Izraelske odbrambene snage (IDF) zamolile su iranske građane da se uzdrže od putovanja vozom širom Irana.
SAD su napale vojne ciljeve na ostrvu Harg, kaže zvaničnik
SAD su preko noći napale vojne ciljeve na ostrvu Harg, prema rečima američkog zvaničnika, koji je dodao da napadi nisu bili usmereni na naftna postrojenja.
SAD su prethodno ciljale ostrvo Harg 13. marta. Centralna komanda SAD je tada saopštila da je pogođeno 90 ciljeva, uključujući „skladišta pomorskih mina, bunkere za skladištenje raketa i više drugih vojnih lokacija“.
Ostrvo Harg je otprilike trećine veličine Menhetna, ali je centralno za iransku ekonomiju, opslužujući oko 90% izvoza sirove nafte zemlje. Nalazi se na samom severnom kraju Persijskog zaliva, daleko od Ormuskog moreuza, ali u kritičnoj blizini iranskih naftnih postrojenja.
Skoro svakog dana, milioni barela sirove nafte izviru iz glavnih iranskih polja – uključujući Ahvaz, Marun i Gahsaran – kroz cevovode do ostrva, poznatog među Irancima kao „Zabranjeno ostrvo“ zbog stroge vojne kontrole.
Američka nafta je skočila iznad 116 dolara — više nego udvostručena ove godine — nakon američkih napada na ostrvo Harg
Cena američke nafte se udvostručila u 2026. godini, što je zapanjujući skok koji je eskalirao nakon što su Sjedinjene Države u utorak napale vojne ciljeve na iranskom ostrvu Harg.
Američka sirova nafta porasla je za dodatnih 3% na oko 116 dolara po barelu u nedavnom trgovanju. U jednom trenutku, nafta se trgovala i do 116,56 dolara.
Fjučersi nafte su se trgovali bez promene cene ili sa neznatnim padom u utorak ujutru, ali su iranski mediji potom izvestili o eksplozijama na ostrvu Harg, odakle se izvozi skoro sva nafta zemlje.
Evo šta znamo o najnovijim napadima širom regiona:
Iran: Najmanje 18 civila, uključujući dvoje dece, ubijeno je u izraelsko-američkom napadu na iransku provinciju Alborz, izvestila je poluzvanična novinska agencija Mehr. Iransko društvo Crvenog polumeseca saopštilo je da je stambena zona u Teheranu bila meta vazdušnog napada rano danas, dok su dve osobe takođe ubijene nakon napada na železnički most u gradu Kašan, objavio je Mehr njuz.
Liban: Libanska nacionalna novinska agencija (NNA) izvestila je o izraelskim napadima širom zemlje jutros, u kojima je poginulo najmanje osam ljudi.
Izrael: Rakete su ispaljene jutros prema severnom Izraelu, prema saopštenju službe za vanredne situacije zemlje. Spasilački timovi su takođe reagovali na nekoliko lokacija u ravnici Šaron i centralnom Izraelu nakon onoga što su Izraelske odbrambene snage (IDF) nazvale iranskim napadom kasetnom municijom.
Irak: Borac Pešmerga i njegova supruga ubijeni su u napadu na njihov dom u iračkom Kurdistanu kasno sinoć, saopštilo je danas Ministarstvo za pešmerga poslove. Pešmerge – kurdski termin koji znači „oni koji se suočavaju sa smrću“ – su snage unutrašnje bezbednosti iračkog Kurdistana.
Saudijska Arabija: Sedam balističkih raketa lansiranih ka istočnoj Saudijskoj Arabiji presretnuto je tokom noći, a ostaci su pali u blizini energetskih postrojenja, rekao je portparol ministarstva odbrane zemlje, prema državnoj Saudijskoj novinskoj agenciji (SPA). Još 18 dronova je takođe presretnuto i uništeno jutros, izvestila je SPA.
Bahrein: Sistemi odbrambenih snaga Bahreina presreli su i uništili devet dronova u poslednjem danu, izvestila je državna Bahreinska novinska agencija.
Ujedinjeni Arapski Emirati: U objavama na društvenim mrežama danas, ministarstvo odbrane UAE saopštilo je da se „aktivno bavi“ pretnjama od raketa i dronova.
HAKERSKA GRUPA IRANA: Na nalogu „Hanzala“ prvi put je objavljena ekskluzivna fotografija glavnog tima zaduženog za dizajn i razvoj drona „Hermes“ u kompaniji Elbit Systems.
Ovo otkriće je prvo u poslednjih nekoliko godina, jer je projekat bio obavijen slojevima tajnosti i strogim bezbednosnim merama.
Više od 14 miliona Iranaca je izjavilo da su spremni da daju svoje živote da bi branili zemlju u ratu protiv Sjedinjenih Država i Izraela, napisao je iranski predsednik Masud Pezeškijan na X.
„Preko 14 miliona ponosnih Iranaca je, do ovog trenutka, izjavilo spremnost da žrtvuju svoje živote u odbrani Irana“, napisao je. „I ja sam bio, jesam i ostaću posvećen žrtvovanju svog života za Iran.“
Može li se Iran „uništiti“ za jednu noć? Pogled na neke brojke
CNN TEKST:
Tvrdnja američkog predsednika Donalda Trampa da bi cela zemlja Iran mogla biti „uništena“ za jednu noć ne poklapa se sa mogućnostima SAD i Izraela, kaže jedan vojni analitičar.
Pitao sam Pitera Lejtona, saradnika u Institutu Grifit Azija i bivšeg oficira Kraljevskog australijskog vazduhoplovstva, šta bi SAD i Izrael mogli da prikupe da unište stotine iranskih elektrana i moguće stotine hiljada mostova za 24 sata.
Zaintrigiran, Lejton je analizirao neke brojke za hipotetičku (stres, hipotetičku) misiju.
Otkrio je da bi let od šest bombardera B-2 sa stelt tehnologijom mogao da nosi ukupno 96 zajedničkih bombi za direktan napad (JDAM) od 2.000 funti u jednoj misiji. Pod pretpostavkom da bi mogli da izvedu dva letenja u jednom danu, to je 192 bombe, ako sve pogode ciljeve.
Dodajte zajedničke američko-izraelske snage od 40 F-15, od kojih svaki nosi šest JDAM raketa od 2.000 funti, i to bi moglo da donese još 240 bombi.
To nas dovodi do 332 bombe za eksponencijalno veći broj meta.
Čak i ako svaka bomba pogodi svoju metu, možda neće obaviti posao, rekao je Lejton.
„One bi nanele izvesnu (naglasite izvesnu) štetu svakoj meti, ali je malo verovatno da će baciti srednje do velike mostove (zavisi od mnogih faktora). Elektrane su generalno ogromne mete, tako da je potrebno veoma pažljivo planiranje da jedan pogodak napravi značajnu štetu. Takođe su „očvrsnute“; puno armiranog betona kao deo njihove osnovne strukture“, rekao je.
Ali ne umanjuje štetu koja bi mogla biti naneta.
„Ako uđete, možete oštetiti generatore, a nikada nema rezervnih generatora“, rekao je Lejton o elektranama.
Naravno, SAD bi mogle da dodaju bombardere B-1 (po 24 JDAM-a) ili B-52 (po oko 20 JDAM-a). Ali ipak je sposobnost SAD da „unište“ ceo Iran za jednu noć u najboljem slučaju sumnjiva.
Spasilački timovi reaguju na nekoliko lokacija u ravnici Šaron i centralnom Izraelu nakon onoga što su Izraelske odbrambene snage (IDF) nazvale napadom iranskom kasetnom municijom.
Ranije je IDF saopštio da su rakete lansirane iz Irana na Izrael.
Iran sve više koristi kasetnu municiju kako bi izbegao izraelsku protivvazdušnu odbranu. Kasetna municija je oružje koje oslobađa desetine ili stotine manjih eksploziva na širokom području.
ŠTA BI SE MOGLO DOGODITI VEČERAS?
Sat ističe do roka koji je američki predsednik Donald Tramp postavio Iranu da postigne sporazum i otvori Ormuski moreuz – ili će biti teško bombardovan i suočiće se sa „paklom“.
Tramp je odredio utorak u 20 časova po istočnom vremenu (sreda 3:30 po teheranskom vremenu) kao rok za postizanje sporazuma. Međutim, on je poslednjih nedelja u nekoliko navrata postavljao slične ultimatume, svaki put odlažući rok. Njegova pretnja je veoma kontroverzna, a mnogi ističu da ciljanje civilne infrastrukture predstavlja ratni zločin.
Čak i pre nego što je Trampov rok istekao, u utorak su prijavljeni napadi na ili u blizini kritičnih infrastrukturnih objekata. SAD su napale vojne objekte na ostrvu Harg – ključnom iranskom izvoznom naftnom čvorištu – iako nisu ciljale naftna postrojenja, rekao je jedan američki i zvaničnik Bele kuće.
Prema rečima potpredsednika DŽ. D. Vensa, ovi napadi nisu označili „promenu strategije“ niti su promenili Trampov rok.
Više železničkih pruga, autoputeva i drugih puteva širom Irana je pogođeno u utorak, uključujući jedan napad na železnički most u kojem su poginule dve osobe. Izraelski udari su usmereni na sve transportne rute širom Irana u utorak, rekao je izraelski izvor za CNN.
Evo šta treba znati.
Šta je Tramp rekao?
Tramp je postavio rok u objavi na Truth Social u nedelju, nakon što je objavio vulgarnu poruku u kojoj je obnovio pretnje bombardovanjem ključne iranske infrastrukture ako Teheran ne otvori moreuz –– usko grlo u globalnoj trgovini energijom.
Tramp je ponovo govorio u ponedeljak i rekao da SAD imaju plan prema kojem bi svaki most i elektrana u Iranu mogli biti uništeni do ponoći u utorak. „Mislim na potpuno rušenje do ponoći“, rekao je Tramp.
Tramp je udvostručio tu pretnju u utorak ujutru. „Čitava civilizacija će večeras umreti i nikada se više neće vratiti“, napisao je na Truth Social. „Ne želim da se to desi, ali verovatno hoće.“
Ranije je pretio da će pogoditi drugu iransku infrastrukturu, uključujući naftne bušotine i postrojenja za desalinizaciju vode.
Šta je Iran rekao?
Teheran je do sada javno odgovorio prkosno, a jedan vojni komandant je u utorak nazvao Trampove pretnje „neosnovanim“ i „zabludnim“.
„Ako se napadi na necivilne ciljeve ponove, naš odgovor će biti sproveden mnogo snažnije i u mnogo širim razmerama“, upozorio je Ebrahim Zolfakari, portparol Centralnog štaba Hatam al-Anbija, koji koriste iranske oružane snage.
A u ponedeljak je portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova pozvao Amerikance da svoju vladu pozovu na odgovornost za ono što je opisao kao „nepravedan, agresivan rat“ protiv Irana.
Jedan iranski ministar je čak pozvao mlade ljude da u utorak popodne formiraju „ljudski lanac“ oko elektrana u zemlji, prkoseći SAD.
Da li bi ovo bio ratni zločin?
Ciljanje kritične civilne infrastrukture moglo bi se smatrati ratnim zločinom. Objekti neophodni za opstanak stanovništva – uključujući postrojenja za prečišćavanje vode – zabranjeni su kao vojni ciljevi prema Ženevskim konvencijama.
Infrastruktura bi se mogla smatrati validnom metom ako ima dvostruku namenu za iransku vojsku. Ali Tramp je pretio da neće samo dići u vazduh neke od iranskih elektrana; pretio je da će ih sve dići u vazduh.
„Mnogo je bivših vojnih advokata i pravnih stručnjaka koji su bili veoma neodlučni da kažu da je svako bombardovanje civilne infrastrukture ratni zločin, jer postoje slučajevi u kojima to možete učiniti. Ali predsednikova retorika ovog vikenda, za mene i mislim da za mnoge druge, promenila je naše mišljenje o tome“, rekla je Margaret Donovan, bivša advokatica u JAG korpusu američke vojske.