Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potvrdio je izveštaj da je ovlastio CIA-u da sprovodi tajne operacije unutar Venecuele, što je izazvalo ogorčenje lidera te južnoameričke zemlje.
Američke snage već su izvele najmanje pet napada na brodove za koje se sumnja da prevoze drogu u Karipskom moru poslednjih nedelja, pri čemu je poginulo 27 ljudi. Stručnjaci za ljudska prava koje je imenovao Ujedinjene nacije opisali su te napade kao „vanpravna pogubljenja“.
Govoreći u Beloj kući, Tramp je izjavio da SAD „razmatraju kopnene operacije“ dok planiraju nove napade na narko-kartele u regionu.
Izgleda da je predsednik Venecuele bio u pravu kada je govorio da se SAD spremaju za kopnenu invaziju, te je objavio raspoređivanje 4,5 miliona milicija širom zemlje, uveravajući da „nijedno carstvo neće dotaći sveto tlo Venecuele“.
Povećano prisustvo američke vojske u regionu izazvalo je strah u Karakasu od mogućeg napada. Prema izveštajima, oko 10.000 američkih vojnika raspoređeno je u Karipskom moru, bilo na brodovima ili u Portoriku, teritoriji SAD-a.
Prema pisanju New York Timesa, Trampovo odobrenje omogućava CIA-i da sprovodi operacije u Venecueli samostalno ili kao deo šire američke vojne aktivnosti.
Još uvek nije poznato da li CIA planira operacije u Venecueli ili su te opcije zadržane kao rezervni planovi, ali obaveštajna agencija ima dugu istoriju aktivnosti u Južnoj Americi.
Govoreći u Ovalnoj kancelariji u sredu, u prisustvu direktora FBI-ja Kaša Patela i državne tužiteljke Pam Bondi, Trampa su novinari pitali o izveštaju New York Timesa.
„Zašto ste ovlastili CIA-u da uđe u Venecuelu?“ pitao je jedan novinar.
„Ovlastio sam iz dva razloga,“ rekao je Tramp, što je veoma neuobičajeno priznanje za američkog predsednika kada je reč o obaveštajnim operacijama koje se obično drže u tajnosti.
„Prvi razlog je taj što su oni [Venecuela] ispraznili svoje zatvore i poslali zatvorenike u Sjedinjene Države.“
Dodao je: „Druga stvar su droge. Imamo mnogo narkotika koji stižu iz Venecuele, i mnogi od tih venecuelanskih narkotika dolaze morskim putem, ali sada ćemo ih zaustavljati i kopnenim.“
Venecuela, međutim, ima relativno manju ulogu u regionalnoj trgovini drogom. Predsednik nije želeo da odgovori na pitanje da li je cilj CIA-e svrgavanje Madura, za čijom je glavom SAD već raspisala nagradu od 50 miliona dolara (oko 37 miliona funti).
„Zar ne bi bilo smešno pitanje da na to odgovorim?“ rekao je Tramp.
U najnovijem američkom napadu u utorak, šest osoba je poginulo kada je meta bio brod u blizini obale Venecuele.
Na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je napisao da je „obaveštajna služba potvrdila da je plovilo prevozilo narkotike, bilo povezano sa nezakonitim narko-terorističkim mrežama i da se kretalo poznatom rutom trgovine drogom kojom operišu DTO (organizacije za trgovinu narkoticima).“
Kao i u prethodnim napadima, američki zvaničnici nisu naveli o kojoj se organizaciji radi niti identitete osoba koje su bile na brodu.
Maduro se u sredu uveče obratio naciji upozorivši na opasnost od eskalacije sukoba.
„Ne promeni režima, što nas podseća na beskrajne, propale ratove u Avganistanu, Iraku, Libiji i drugim zemljama,“ rekao je socijalistički lider.
„Ne pučevima koje organizuje CIA.“
Dodao je: „Čujte me — ne ratu, da miru, narode Sjedinjenih Država.“
Ranije tog dana Maduro je naredio vojne vežbe u predgrađu Karakasa, Petareu, i u susednoj državi Miranda.
U poruci na Telegramu saopštio je da mobilizuje vojsku, policiju i civilnu miliciju radi odbrane zemlje bogate naftom.
Ministar spoljnih poslova Ivan Hil rekao je na Telegramu da Venecuela „odlučno odbacuje ratnohuškačke i ekstravagantne izjave predsednika Sjedinjenih Država.“
„Sa velikom zabrinutošću posmatramo upotrebu CIA-e, kao i vojne rasporede u Karibima, koji predstavljaju politiku agresije, pretnje i uznemiravanja Venecuele,“ dodao je.
Tramp je u Karibe rasporedio osam ratnih brodova, nuklearnu podmornicu i borbene avione, što Bela kuća opisuje kao napor da se suzbije šverc narkotika.
U procurelom memorandumu nedavno poslatom američkim zakonodavcima, Trampova administracija navela je da smatra da se SAD nalaze u „ne-međunarodnom oružanom sukobu“ s organizacijama za trgovinu drogom.
Američki zvaničnici tvrde da je sam Maduro deo organizacije poznate kao Kartel Sunca, za koju navode da obuhvata visoke vojne i bezbednosne zvaničnike Venecuele uključene u trgovinu narkoticima. Maduro je te tvrdnje odlučno negirao.
SPREMAJU SE NEMIRI U VENECUELI? KLASIČAN RECEPT CIA-e
Nobelova nagrada za mir za 2025. godinu dodeljena je Mariji Korini Mačado, jednoj od najistaknutijih ličnosti venecuelanske opozicije. Jezik kojim se koristi komitet zvuči poznato – „prava“, „mirna tranzicija“ – ali priča koja stoji iza toga nije jednostavna.
Mačado ima istoriju koja spaja volonterske mreže za nadgledanje izbora sa dugotrajnim sporovima oko stranog finansiranja. Njeno ime se pojavilo i u slučajevima povezanim sa pokušajima da se svrgne vlast – optužbama koje ona odlučno odbacuje. Zemlja, međutim, ostaje duboko podeljena oko pitanja gde se završava legitimna politika, a gde počinje pokušaj promene režima.
Ovo očigledno nije slučajnost, da ona dobija Nobelovu nagradu za mir baš u trenucima kada se nešto sprema protiv Venecuele, ovo nam sugeriše da se možda sprema stari recept CIA-e, da se popularizuje novi lider i da se implementira kako bi radio u korist SAD-a.
Machado je javno hvalila Trumpovu politiku koja je nametala sankcije režimu Madura i pridržavala se diplomatičke izolacije vlasti u Venezueli.
Jedan od njenih savetnika rekao je za The New York Times da opozicija (Machado i njen tim) ima “plan za prvih sto sati nakon svrgavanja Madura” te da su već u razgovorima s američkom administracijom.
Pri osnivanju građanske organizacije Súmate (koja se bavila nadzorom izbora u Venezueli) Machado se suočila s optužbama od vlade da je primala finansijsku pomoć iz SAD-a, konkretno iz Nacionalnog fonda za demokraciju (National Endowment for Democracy, NED).
U 2025. godini SAD je rasporedio ratne brodove i vojnu silu u Karipskom moru u blizini Venezuele, navodno radi borbe protiv krijumčarenja i narkotika. Machado je reagovala da je to “ohrabrilo opoziciju” i da uspostavljanje američke mornarice u regiji jača njen pokret protiv Madura.
PRAVA ISTINA
DRUGA STRANA MEDALJE: Venezuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svetu.
Detalji:
Prema OPEC-u i međunarodnim energetskim agencijama, Venezuela poseduje oko 300 milijardi barela dokazanih rezervi sirove nafte.
Time se nalazi ispred Saudijske Arabije, Kanade, Irana i Iraka, koji takođe imaju ogromne rezerve, ali nešto manje od Venecuele.
Najveći deo tih rezervi nalazi se u Orinoco Beltu (Faja Petrolífera del Orinoco), gde se nafta nalazi u obliku teške i ekstra-teške sirove nafte.
Problem:
Iako ima najviše nafte, Venezuela se ne ubraja među najveće izvoznike. Razlozi:
sankcije SAD i međunarodne zajednice,
nedostatak modernizacije i investicija u naftnu industriju,
tehničke poteškoće sa ekstrakcijom teške nafte,
politička i ekonomska kriza koja je oslabila proizvodne kapacitete.