Naftni i brodski giganti obustavljaju operacije na Crvenom moru nakon napada Hutija.
Napadi jemenskih Huti pobunjenika na komercijalne brodove u Crvenom moru uplašili su neke od vodećih svetskih brodarskih kompanija i naftnih giganata, efektivno preusmeravajući globalnu trgovinu dalje od ključne arterije za potrošnu robu i snabdevanje energijom za koju se očekuje da će izazvati kašnjenja i porast cene.
BP je u ponedeljak saopštio da je „odlučio da privremeno zaustavi sve tranzite kroz Crveno more“, uključujući isporuke nafte, tečnog prirodnog gasa i drugih zaliha energije. Opisujući to kao „pauzu iz predostrožnosti“, kompanija za naftu i gas sa sedištem u Londonu rekla je da je odluka u toku, ali da je bezbednost posade prioritet.
Cene nafte i prirodnog gasa u Evropi su delimično porasle zbog tržišnih nervoza zbog napada Huta koje podržava Iran, a koji su u ponedeljak potvrdili dva nova napada. To je najnovija meta kontejnerskih brodova i naftnih tankera koji prolaze kroz uski plovni put koji razdvaja Jemen od istočne Afrike i vodi na sever do Crvenog mora i Sueckog kanala, kroz koje prolazi oko 10% svetske trgovine.
Osim kritičnih zaliha energije koje stižu do Evrope i šire na tankerima, prehrambeni proizvodi poput palminog ulja i žitarica i većina svetskih proizvedenih proizvoda kreću se kontejnerskim brodovima – mnogi od njih idu kroz Suecki kanal.
„Ovo je problem za Evropu. To je problem za Aziju“, rekao je Džon Stapert, viši menadžer za životnu sredinu i trgovinu za Međunarodnu komoru za transport, koja predstavlja 80% svetske komercijalne flote.
On je primetio da 40 odsto azijsko-evropske trgovine obično ide plovnim putem: „To ima potencijal da ima ogroman ekonomski uticaj.
Gotovo sva roba koja je prodavnicama potrebna za Božić biće već isporučena, ali bi onlajn porudžbine mogle da budu odložene, kažu analitičari, jer su četiri od pet najvećih svetskih kontejnerskih kompanija pauzirale ili preusmerile kretanje kroz Crveno more u poslednjih nekoliko dana.
MSC, Maersk, CMA CGM Group i Hapag-Lloid su lideri u savezima koji prenose najveći deo svih potrošačkih dobara između Azije i Evrope, tako da će „praktično sve službe morati da izvrše ovo preusmeravanje“, rekao je Sajmon Hini, viši menadžer istraživanja kontejnera za Drevri, konsultantsku kuću za pomorska istraživanja.
Umesto toga, brodovi će morati da obilaze Rt dobre nade na dnu Afrike, dodajući, kako neki analitičari kažu, putovanje može trajati nedelju dana do 10 dana ili čak duže.
Generalna skupština UN velikom većinom glasa za trenutni humanitarni prekid vatre na hitnoj sednici
Države članice usvojile su rezoluciju kojom se zahteva „trenutni humanitarni prekid vatre“, momentalno i bezuslovno oslobađanje svih talaca i „obezbeđivanje humanitarnog pristupa“.
Usvojen je velikom većinom od 153 za i 10 protiv, uz 23 uzdržana.
Rezolucija je takođe ponovila zahtev Generalne skupštine da sve strane ispoštuju svoje obaveze prema međunarodnom pravu, uključujući međunarodno humanitarno pravo, „posebno u pogledu zaštite civila“
Pre rezolucije, članovi su izglasali dva amandmana koji se posebno odnose na ekstremističku grupu Hamas.
Generalna skupština će nastaviti hitnu sednicu u petak popodne u Njujorku sa početkom u 15 časova
Na početku sednice, predsednik Skupštine Denis Frensis istakao je hitnost okončanja stradanja nevinih civila u Gazi. „Imamo jedan jedinstven prioritet – samo jedan – da spasimo živote“, naglasio je on
Pogledajte ovo objašnjenje šta je vanredna vanredna sednica Skupštine i kako ona funkcioniše
Protiv su glasali SAD, Izrael, Austrija, Češka Republika, Gvatemala, Liberija, Mikronezija, Nauru, Papua Nova Gvineja i Paragvaj.
Među onima koji su bili uzdržani bili su Velika Britanija, Nemačka, Mađarska, Italija, Argentina, Malavi, Holandija, Ukrajina, Južni Sudan i Urugvaj.
Izjava izraelskog predsednika o prekidu vatre znak je promene
Ovo je prvi put od poslednjeg prekida vatre koji smo videli pre nekoliko nedelja da je izraelska vlada nagovestila da je, u stvari, otvorena za prekid vatre za isporuku humanitarne pomoći unutar Gaze, ali i za vraćanje zarobljenika.
Postoji veliki pritisak na izraelsku vladu i vojsku, jer su pre 74 dana krenuli sa tri različita cilja u ovaj rat, a nijedan od njih zapravo nisu ostvarili, piše Al Džazira.
Večeras se premijer Benjamin Netanjahu sastaje sa 15 različitih porodica čiji su voljeni još uvek zatvoreni u Gazi. Izraelska vlada sada ukazuje da je spremna da vrati još zarobljenika.
Demonstranti ulaze u Kapitol SAD da demonstriraju protiv rata u Gazi.
- SAD su dale Izraelu više vojne pomoći nego bilo kojoj drugoj zemlji od Drugog svetskog rata, pružajući pomoć u vrednosti od 124 milijarde dolara.
- Predsednik Bajden pozvao je Kongres da obezbedi više od 14 milijardi dolara za Izrael
- Izrael već dobija 3,8 milijardi dolara godišnje vojne pomoći SAD u okviru desetogodišnjeg plana koji je počeo 2016.
- Sjedinjene Države finansiraju oko 16 odsto budžeta za odbranu Izraela.