Jezički ombudsman Ukrajine, Olena Ivanovska, nedavno je izjavila da društvene platforme poput YouTube-a i Spotifyja ne bi smele da preporučuju ruske pesme korisnicima u Ukrajini. Po njenom mišljenju, ruska muzika u algoritamskim preporukama nije samo zabava, već predstavlja oblik „meke moći“ i može imati subliminalan uticaj na svest i kulturni identitet Ukrajinaca.
Ovaj zahtev otvara diskusiju o granicama slobode izražavanja, načinu rada preporučivačkih algoritama, i ulozi države u regulisanju digitalnog sadržaja u uslovima rata i kulturnog pritiska.
Kontekst i pozadina
Pravni okvir u Ukrajini
Ukrajina je donela 19. juna 2022. zakone kojima se uvode ograničenja na javni prikaz ruske muzike i drugih kulturnih proizvoda agresorske države. Zakon omogućava zabranu izvođenja ruskih pesama u medijima i javnim prostorima, osim ukoliko umetnik ne bude uključen na „beli spisak“ (white list) umetnika koji su javno osudili rusku agresiju.
Jezička ombudsmanka i njeni saradnici navode da se kao pravna osnova za zahtev platformama može koristiti član 15 Zakona o kulturi („On Culture“) kojim je zabranjeno izvođenje kulturnih proizvoda građana Rusije ili onih koji podržavaju agresiju.
Međutim, prema nezavisnim proverama, do sada nije utvrđeno da je neka međunarodna platforma dosledno uklonila ruske umetnike samo na osnovu jezika, zbog pravnih ograničenja.
Dosadašnje mere i prakse
-
Spotify je već uklonio muzičke zapise i profile određenih ruskih umetnika koji su javno podržavali rat protiv Ukrajine, kao što su Shaman, Polina Gagarina i drugi.
-
Na ukrajinskim radio stanicama, prema izveštajima jezičkog ombudsmana i sekretarijata, ruski jezik gotovo da je potpuno nestao — u analizama emitovanja na nacionalnim radio stanicama tokom uzoraka dana nije zabeležena nijedna ruska pesma.
-
Građani Ukrajine su pokrenuli peticiju da se uvede zabrana ruske muzike na streaming platformama. Ta peticija je u kratkom roku dobila više od 28.000 glasova i predložena je za razmatranje u vladi. Međutim, premijer Ukrajine je odgovorio da trenutni zakoni, međunarodno pravo i pravila platformi ne predviđaju zabranu muzike isključivo zbog jezika, i naložio dalju analizu tog pitanja.
Šta konkretno traži ombudsman?
-
Da algoritmi preporuka ne forsiraju ruski sadržaj
Ivanovska tvrdi da kada algoritmi preporučuju ruske pesme korisnicima iz Ukrajine, to nije neutralan izbor, već manipulacija koja normalizuje ruski kulturni uticaj. -
Transparentnost i regulisane norme
Da proces bude transparentan, da kompanije radaju u skladu sa zakonima, i da građani razumeju šta se dešava u pozadini preporuka. -
Podrška ukrajinskom sadržaju
Da se uveća vidljivost i preporuka ukrajinske muzike i produkcije, kako kulturni prostor ne bi bio „zagušen“ ruskim sadržajem. -
Pravna regulativa i saradnja države sa platformama
Da se razmotre zakonske izmene, da država uključi nadležne institucije (kao što je Savet za nacionalnu bezbednost i odbranu) u koordinaciju prema platformama.
Argumenti „za“ i „protiv“
Argumenti za takvu politiku
-
Kulturna i nacionalna bezbednost
U ratnim uslovima, ruski sadržaj se može upotrebiti kao sredstvo meke moći i propagande, oblik ideološkog pritiska. Ivanovska smatra da ukrajinska javnost ne sme biti „pasivni auditorijum“ ruskih kulturnih proizvoda. -
Ekonomija pažnje i algoritamska dominacija
Algoritmi teže sadržaju koji maksimalno angažuje korisnike, što može dovesti do domina efekta — ruske pesme koje su već popularne mogu dalje dominirati, dok lokalnim ukrajinskim umetnicima ostaje manja šansa da se probiju. -
Podsticanje domaće kulture
Ograničavanje ruskih sadržaja može otvoriti prostor za razvoj ukrajinskih izvođača, jačanje kulturnog identiteta i smanjenje zavisnosti od ruskih medijskih tokova.
Argumenti protiv ili izazovi
-
Sloboda izražavanja i cenzura
Pravni i etički problem jeste da se zabrana, ili selektivno skrivanje sadržaja zasnivaju na jezičkoj osnovi — to može pogoditi umetnike koji ne podržavaju politiku Rusije, ali pevaju na ruskom jeziku. -
Tehnička izvodljivost i interoperabilnost platformi
Preporučivački algoritmi analiziraju složene signale (istorija slušanja, interesovanja, ponašanje). Da bi se ruski jezik isključio, mora se redefinisati ceo sistem filtriranja, uz veliki tehnički napor, moguće greške i prigovore korisnika. -
Međunarodno pravo i ugovori platformi
Kompanije posluju prema međunarodnim pravilima i pravilima svojih platformi. Ukrajinska država ne može jednostrano nametnuti zabrane bez usklađivanja sa međunarodnim normama slobode govora i pravilima platformi. Premijer je već naveo da trenutno ne postoji pravna osnova za zabranjivanje sadržaja isključivo zbog jezika. -
Lomljenja granica i izuzeci „bele liste“
Ako se primene izuzeci (white list) — ko će odlučivati o umetnicima, po kojim kriterijumima — to može izazvati optužbe za arbitrarna rešenja, zloupotrebe i pritiske.
Mogući scenariji i implikacije
-
Platforme poput YouTube i Spotify mogle bi uvesti opciju „isključi ruski sadržaj“ za ukrajinske korisnike — slično kakve platforme nude opcije filtriranja po žanrovima ili jezicima.
-
Možda će uslediti pregovori između ta država i platformi — tražeći da se poštuju ukrajinski zakoni, ali i da se zaštiti pravno poslovanje platformi.
-
U slučaju prihvatanja takve politike, može doći do pravnih sporova, tužbi zbog automatizovanog filtriranja, žalbi umetnika i korisnika.
-
U kulturološkom smislu, to bi moglo povećati domaću produkciju i potrošnju ukrajinskog sadržaja, ali i dodatno polarizovati debate o slobodi govora i jezičkim pravima.
MINISTARSTVO ZA ISTINU (ZAŠTO JE OVO LOŠE)
Cenzura i sloboda izražavanja
Kada se algoritmi prisilno podešavaju da sakrivaju određeni jezik ili muzički izraz, ulazi se na klizav teren. Sutra to može značiti zabranu drugih jezika, tema ili ideja. Sloboda izbora i izražavanja postaje ugrožena.
Manipulacija algoritmima
Ako država odlučuje šta će se videti u preporukama, to znači da algoritmi više ne prate interesovanje korisnika već političke naloge. Takav presedan otvara vrata budućoj manipulaciji i propagandi, čak i iznutra.
Jačanje podele i radikalizacije
Potiskivanje jezika i kulture može izazvati kontraefekat: deo stanovništva može osećati da im se nameće „dozvoljena kultura“, što stvara revolt i još dublje podele.
Slabljenje globalne pozicije Ukrajine
Ukoliko YouTube i Spotify budu prisiljeni da ograničavaju sadržaj na nacionalnom nivou, druge države mogu tražiti isto. To bi fragmentisalo internet i otvorilo put autoritarnim režimima da se pozivaju na isti model.