Sirija je oštro osudila izraelske vazdušne napade, nazvavši ih opasnom eskalacijom nakon višednevnih sukoba u oblasti Suvejda. Izrael je pokrenuo niz intenzivnih udara na Damask, navodeći da je cilj kampanje zaštita arapske manjine, odnosno Druza.
Sirijsko Ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Izrael da sprovodi „namernu politiku izazivanja tenzija, širenja haosa i potkopavanja bezbednosti i stabilnosti u Siriji“.
Šta se dogodilo u Siriji?
Izrael je izveo seriju vazdušnih udara na centar Damaska, gađajući kompleks u kojem se nalazi Ministarstvo odbrane, kao i područja u blizini predsedničke palate.
Takođe su pogođene mete na jugu Sirije, gde već četiri dana traje sukob između druskih grupa, beduinskih plemena i sirijskih bezbednosnih snaga. Prema podacima Sirijske opservatorije za ljudska prava, tokom sukoba u provinciji Suvejda poginulo je više od 250 ljudi.
Izrael, koji već drži okupiranu teritoriju sirijskog Golana, tvrdi da su napadi usmereni na zaštitu druske manjine, koju smatraju potencijalnim saveznikom, kao i na udare protiv prorežimskih snaga optuženih za napade na Druze. Sirija je ove tvrdnje odbacila, nazvavši napade „flagrantnim napadom na suverenitet“.
Gde su se dogodili napadi?
Najveći udari pogodili su centar Damaska: Ministarstvo odbrane, vojni štab i zone oko predsedničke palate. Dodatni udari su izvedeni južnije.
Ministarstvo odbrane Sirije u Damasku bilo je pogođeno više puta, uključujući dva jaka udara oko 15 časova po lokalnom vremenu, a zabeležena je i materijalna šteta uz gust dim koji se širio iznad grada.
Napadi su pogodili i područje oko predsedničke palate u Damasku, uključujući prostor neposredno uz poznati trg Umajad. Izrael je potvrdio da su mete bili „vojni ciljevi u blizini palate režima u Damasku“.
Na jugu zemlje, izraelske bespilotne letelice napale su grad Suvejdu, pretežno druski grad u blizini granice sa Jordanom.
Zašto je Izrael napao Siriju?
Ovi izraelski udari usledili su nakon višednevnih krvavih sukoba između sirijskih vladinih snaga i lokalnih druskih boraca u Suvejdi. Nasilje je počelo serijom otmica i napada između Druza i lokalnih beduinskih plemena. Kada su se sirijske snage umešale pokušavajući da „uspostave red“, sukobile su se sa druskim grupama, a u nekim slučajevima su, prema navodima, gađale i civile.
Druzi, mala ali uticajna manjina i u Siriji i u Izraelu, u izraelskoj vojsci važe za lojalne saveznike. Primirje koje je bilo proglašeno u utorak ubrzo je propalo, a sukobi su se nastavili.
Među druskim vođama u Suvejdi vlada podeljenost. Jedan od lidera, Jaser Džarbu, tvrdio je da je postignut dogovor o primirju sa sirijskom vladom, dok je drugi, Hikmat al-Hidžri, to negirao. Mnogi Druzi u Siriji ne žele izraelsku intervenciju.
Izrael ima svoje interese. Još od pada Bašara al-Asada u decembru, Izrael pokušava da proširi kontrolu nad južnom Sirijom. Odbacili su svaki pokušaj dogovora o bezbednosnim garancijama sa Damaskom i ove godine su izveli brojne napade. Analitičari smatraju da Izrael preferira slabu Siriju nad stabilnom državom koja bi mu mogla predstavljati pretnju.
Eskalacija sukoba
Izrael je, pozivajući se na „zaštitu Druza“ i sprečavanje neprijateljskih snaga da se učvrste blizu njegovih granica, u sredu upozorio da će pojačati operacije ukoliko se sirijske snage ne povuku iz Suvejde. Provincija se nalazi blizu izraelske i jordanske granice, što joj daje strateški značaj.
U sklopu svoje ofanzive, izraelske snage pogodile su Generalštab u Damasku, koji je navodno korišćen za usmeravanje operacija protiv druskih snaga u Suvejdi.
Izraelski zvaničnici navode da su udari bili usmereni i na sprečavanje jačanja neprijateljskih snaga blizu izraelske granice.
Neposredno nakon napada na Damask, sirijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je novo primirje u Suvejdi, a državna televizija prenela je da su vladine trupe počele povlačenje iz te oblasti.
Sirijska reakcija
Sirija je osudila izraelske udare kao kršenje međunarodnog prava, a isto su učinile i pojedine arapske države.
Nova sirijska vlast pokušava da uspostavi kontrolu, ali se suočava sa velikim otporom u Suvejdi, delom i zbog izraelskih pretnji svakom prisustvu vojske u toj oblasti.
„Izrael neće dozvoliti sirijskoj vladi da proširi svoju vlast na celu teritoriju“, izjavio je Ammar Kahf, direktor Omran Centra za strateške studije u Damasku.
Sa padom Asadove vlasti i početkom rada nove, Izrael pokušava da nametne svoju volju novim vlastima, smatra Kahf.
„Još smo na početku, ali sada je potrebno da se svi Sirijci ujedine. Uplitanje strane sile koja ruši javnu imovinu i unosi nesigurnost jednostavno je neprihvatljivo“, rekao je Kahf za Al Džaziru.
Sirijska vlada je najavila povlačenje vojnih snaga iz Suvejde u sklopu sporazuma o primirju, ali nije pomenula povlačenje drugih bezbednosnih struktura.
Geografski položaj Druza u Suvejdi
Provincija Suvejda, gde živi najveći broj sirijskih Druza, nalazi se blizu granice sa Izraelom (tačnije sa okupiranim Golanskim visoravnima) i Jordanom. Ako Izrael ostvari neku vrstu kontrole nad tim prostorom — direktno ili indirektno preko zaštite Druza — time bi stekao dodatni bezbednosni pojas prema svojim granicama i širi prostor za buduće vojne ili političke manipulacije. Izrael već koristi sličnu strategiju na Golanu.
Druzi kao saveznički faktor
Druzi su tradicionalno pragmatični kada je reč o opstanku, često sarađuju sa jačom stranom kako bi opstali kao manjinska zajednica. U Izraelu živi veliki broj Druza koji su deo izraelskog sistema (služenje vojske, policije itd.). Izrael zbog toga Druze u Siriji doživljava kao „prirodne saveznike“ ili bar kao narod na koji može vršiti pritisak kroz postojeće veze sa svojim Druzim građanima. Ako bi Druzi u Siriji postali autonomniji, Izrael bi mogao koristiti taj prostor kao tampon-zonu.
Strategija Izraela nakon pada Asada
Nakon što je Bašar al-Asad zbačen krajem 2024, Sirija je ušla u novu fazu slabosti, razjedinjenosti i nesigurnosti. U takvom vakuumu, Izrael je agresivnije delovao i uzimao delove teritorije koji bi mu strateški koristili. Postoje indicije da je Izrael iskoristio priliku da dodatno učvrsti ili proširi kontrolu nad delovima Golanske visoravni i šire zone na jugozapadu Sirije, upravo koristeći bezvlašće.
Dakle, kada Izrael kaže da „štiti Druze“, to nije samo humanitarna retorika. To je deo šire strategije:
-
Slabiti centralnu sirijsku vlast
-
Stvarati tampon-zonu uz granicu
-
Povezivati se sa lokalnim manjinama koje bi mogle postati lojalne ili bar korisne u budućim tenzijama sa Sirijom ili Iranom.