SCENA: Potpredsednik DŽ. D. Vens napušta Islamabad, Pakistan, avionom broj 2 na putu ka SAD, nakon što nije postignut dogovor sa Iranom.
Vens je održao konferenciju za novinare nakon maratonskog dana pregovora, rekavši: „Loša vest je da nismo postigli dogovor. I mislim da je to mnogo lošija vest za Iran nego za Sjedinjene Američke Države.“
Evo najnovijih dešavanja:
Španska ministarka odbrane Margarita Robles rekla je da Trampova planirana blokada Ormuza „nema smisla“, nazivajući je delom „silazne spirale“.
Kina je upozorila da blokada ugrožava globalnu trgovinu, naglašavajući da moreuz mora ostati „bezbedan, stabilan i nesmetan“.
Velika Britanija je saopštila da se neće pridružiti blokadi, dodajući da Ormuz „ne sme biti predmet putarine“.
Iran je saopštio da naplaćuje putarinu svim brodovima koji tranzitiraju kroz Ormuz, a ne samo pošiljkama nafte.
Više od 32 miliona ljudi moglo bi biti gurnuto u siromaštvo zbog posledica rata, upozorio je Program UN za razvoj.
Pored onoga što je rečeno u prostoriji, tehnički dokumenti su razmenjeni i više puta pregledani. Ali dve strane su jednostavno bile previše udaljene, ne samo po suštini, već i po stilu i temperamentu.
Pošto je Vens rekao da je Amerika iznela svoju „najbolju i konačnu“ ponudu, čini se da je lopta sada čvrsto u iranskom dvorištu. A ako će biti još razgovora, Iran će morati nekako da promeni svoj stav.
Iran smatra da su pregovori propali zbog „prekomernih“ zahteva SAD, i sa obe strane je jasno da je nuklearno obogaćivanje ključna tačka spoticanja. Teheran godinama insistira da neće graditi nuklearno oružje i da samo želi da nastavi program nuklearne energije, ali njegove akcije povećanja nivoa obogaćivanja uranijuma poslednjih godina izazvale su veliku zabrinutost na Zapadu – i bile su katalizator prošlogodišnjeg 12-dnevnog sukoba sa Izraelom. Iran i dalje izgleda nevoljan da odustane od obogaćivanja. Bela kuća želi čvrstu obavezu da Iran neće graditi nuklearno oružje.
RAT SE NASTAVLJA (BLOKADA NAD BLOKADOM) ORMUSKOG MOREUZA
Šta znamo o planiranoj blokadi iranskog lučkog saobraćaja
Predsednik Donald Tramp rekao je da će američka mornarica početi da blokira iranski lučki saobraćaj i zabranjuje svaki brod koji je platio putarinu Teheranu, nakon što su mirovni pregovori između dve zemlje propali tokom vikenda.
Zašto američka blokada: Ormuski moreuz tehnički nije zatvoren. Iran postepeno propušta neke tankere i naplaćuje putarinu, navodno do 2 miliona dolara po brodu. Blokadom bi Tramp mogao da prekine ključni izvor finansiranja iranske vlade i vojnih operacija.
Kada se to dešava: Centralna komanda SAD je saopštila da će početi da sprovodi pomorsku blokadu na sav saobraćaj koji ulazi i izlazi iz iranskih luka počev od ponedeljka u 10 časova po istočnom vremenu.
Ko je uključen: Kada je Tramp objavio planove za blokadu na Truth Social-u, rekao je: „Druge zemlje će biti uključene.“ Nije jasno na koje zemlje je mislio. Velika Britanija je saopštila da pokušava da okupi „široku koaliciju“ sa Francuskom i drugima kako bi osigurala prolaz kroz plovni put. Si-En-En saznaje da Velika Britanija neće učestvovati u blokadi. Australijski premijer Entoni Albanez rekao je da nije zamoljen da pomogne u blokadi.
Upozorenje Irana: Iranska revolucionarna garda (IRGC) upozorila je da će se sa svakim vojnim brodom koji pokuša da se približi Ormuskom moreuzu „postupiti oštro i odlučno“, prema državnoj agenciji Fars njuz. IRGC je takođe saopštila da moreuz ostaje otvoren za civilne brodove za „bezopasan prolaz“, pod uslovom da se pridržavaju relevantnih propisa, izvestio je Fars.
Azijska tržišta se rasprodaju nakon što su pregovori između SAD i Irana propali
Akcijska tržišta u Aziji su pala u ponedeljak ujutru, nakon što mirovni pregovori između SAD i Irana nisu uspeli da uklone kontrolu koju iranska vojska drži nad Ormuskim moreuzom. Umesto toga, predsednik Donald Tramp je zapretio sopstvenom blokadom.
Od 11:10 časova po lokalnom vremenu, indeks Hang Seng u Hong Kongu je pao za 1,3%. Kineski Šangajski kompozit je pao za 0,2%, a japanski referentni indeks Nikei 225 je pao za 1%. Južnokorejski Kospi je takođe pao za 1,2%.
U međuvremenu, cene nafte ponovo rastu u očekivanju kontinuiranih poremećaja u Ormuskom moreuzu, kroz koji protiče petina svetske sirove nafte. Fjučersi američke sirove nafte marke West Texas Intermediate skočili su za 8,6% na 104,89 dolara po barelu, a Brent sirova nafta, globalna referentna nafta, porasla je za 7,3% na 102,15 dolara po barelu.
Primirje objavljeno prošle nedelje podstaklo je nade da bi se saobraćaj kroz Ormuski moreuz mogao vratiti na normalan nivo, nakon više od mesec dana prekinutog protoka nafte i prirodnog gasa. Tramp je rekao da se dvonedeljno primirje „dobro drži“ uprkos nedostatku rešenja iz vikend razgovora u Islamabadu.
Čak i ako se moreuz ponovo otvori uskoro, ekonomisti su upozorili da će biti potrebni meseci da trgovina energijom ponovo dostigne normalan nivo. Ali šok u ponudi sirove nafte, prirodnog gasa i drugih roba već se širi širom Azije i oseća se čak do poljoprivrednih zemljišta u SAD.
Prošle nedelje, Azijska razvojna banka predvidela je da će rast u Azijsko-pacifičkom regionu usporiti na 5,1% u 2026. i 2027. godini, zbog sukoba na Bliskom istoku i trgovinske neizvesnosti. Organizacija je predvidela da će regionalna inflacija porasti za 3,6% u 2026. godini, u odnosu na 3% prošle godine.
INDIJA U PROBLEMU
Pretnja američkog predsednika Donalda Trampa da će blokirati Ormuski moreuz, kritični plovni put koji je Iran već zatvorio od početka rata, verovatno izaziva duboku nelagodu hiljadama kilometara daleko u Indiji.
Nacija od 1,4 milijarde stanovnika u velikoj meri zavisi od bliskoistočne nafte i gasa, a svaki dalji poremećaj ovog lanca snabdevanja preti da izazove energetsku krizu i zaustavi njenu brzo rastuću ekonomiju.
Indija je takođe bila jedna od retkih zemalja kojima je odobren bezbedan prolaz kroz Ormuski moreuz, nudeći Nju Delhiju predah od nestašice energije izazvane iranskom blokadom plovnog puta.
Baš u subotu, brod za tečni naftni gas pod indijskom zastavom bezbedno je prešao moreuz, saopštila je vlada, čime je ukupan broj brodova koji su prešli porastao na devet.
Ako Tramp ispuni ovu pretnju blokadom, to bi moglo da zatvori čak i ovaj protok.
Osećaj krize: Da bi sačuvao sve manje zalihe gasa, Nju Delhi je bio primoran da da prioritet domaćinstvima u odnosu na komercijalni sektor, ostavljajući neke restorane na ivici zatvaranja i smanjenja industrijskog profita za neke kompanije koje zavise od prirodnog gasa.
Rastuće cene energije u zemlji opteretile su milione ljudi, posebno one u zajednicama sa niskim prihodima.
Trampova pretnja blokadom Irana ističe ranjivost same Tajvana
Tajvan se suočava sa tim koliko bi se brzo život na ostrvu promenio ako bi Peking sproveo u delo svoje ponovljene pretnje da će blokirati ostrvo.
Globalni energetski šok otkrio je koliko je ova samoupravna demokratija ranjiva zbog svoje zavisnosti od stranih goriva. Tajvan uvozi oko 97 odsto svoje energije, napajajući 23 miliona ljudi i industriju poluprovodnika koja proizvodi oko 90% najnaprednijih čipova na svetu. Prirodni gas, koji je osnova elektroenergetske mreže, skladišti se u količinama koje traju nešto više od 11 dana.
Gorivo koje napaja Tajvan stiže brodovima, većinom sa Bliskog istoka, u mali broj luka duž zapadne obale ostrva.
Umetnost blokade: Kina je godinama pripremala pritisak na Tajvan, sa kojim planira da se „ponovo ujedini“, uprkos tome što ga nikada nije kontrolisala.
U nedavnim vojnim vežbama, Narodnooslobodilačka vojska je simulirala blokade luka i morskih puteva, fokusirajući se na ograničavanje pristupa, a ne na pokretanje potpune invazije. Pentagon procenjuje da Kina sada ima najveću mornaricu na svetu, sposobnu da održava operacije tokom vremena.
Istovremeno, Peking nastavlja da predstavlja Tajvan kao unutrašnju stvar, dok generalno osuđuje akcije SAD oko Irana i Venecuele. Analitičari kažu da bi te dve nedavne američke vojne kampanje mogle dati Kini jasniji argument da opravda sopstvene potencijalne buduće akcije, predstavljajući blokadu kao „operaciju sprovođenja zakona“.
Za Tajvan, dugotrajni poremećaj zbog blokade verovatno bi počeo sa ograničenjima struje za stvari poput klimatizacije, liftova i pokretnih stepenica, ulične rasvete i skraćenog radnog vremena. Ako bi se poremećaji nastavili, rotacioni nestanci struje, poput nestanaka koje je Tajvan već doživeo, postali bi sve rasprostranjeniji. Vozovi bi mogli da se suoče sa kašnjenjima. Snabdevanje vodom bi moglo postati manje pouzdano u nekim oblastima, jer sistemi za pumpanje zavise od električne energije.
Tajvanske fabrike poluprovodnika bi verovatno bile prioritetne, ali bi mogle biti i pod pritiskom. Potrebna im je neprekidna struja kako bi se izbegla skupa zatvaranja.
Tajvanska vlada ponovo razmatra nuklearnu energiju, preispitujući planove za ponovno pokretanje neaktivnih reaktora kako bi se stabilizovalo snabdevanje energijom. Ali svako ponovno pokretanje bi verovatno trajalo godinama umesto mesecima, zahtevajući bezbednosne provere, regulatorno odobrenje i nove zalihe goriva.
Iran preti lukama u Persijskom i Omanskom zalivu uoči američke blokade
Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) upozorio je danas da „nijedna luka u Persijskom zalivu i Omanskom moru neće biti bezbedna“ ako su njene sopstvene luke ugrožene, saopštili su iranski državni mediji uoči predložene američke blokade.
Američka vojska je u nedelju saopštila da će sprovesti blokadu na sav saobraćaj koji ulazi i izlazi iz iranskih luka u Ormuskom moreuzu od ponedeljka u 10 časova po istočnom vremenu, nakon neuspešnih pregovora u Pakistanu tokom vikenda.
„Bezbednost luka u Persijskom zalivu i Omanskom moru je ili za sve ili ni za koga“, rekao je portparol Revolucionarne garde, prema poluzvaničnoj iranskoj studentskoj novinskoj agenciji (ISNA).
Portparol je američki potez nazvao „nezakonitim“ i primerom „pomorske piraterije“. Kao što je Iran više puta naglašavao od početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, „brodovi povezani sa neprijateljem nemaju pravo da prolaze kroz Ormuski moreuz“, citirala je ISNA reči portparola.
Amerikanci će uskoro biti nostalgični za benzinom od 4 dolara, kaže iranski zvaničnik
Šef iranske delegacije koja se tokom vikenda sastala sa potpredsednikom SAD DŽ. D. Vensom rekao je da će Amerikanci uskoro biti nostalgični za erom benzina od 4 dolara.
„Uživajte u trenutnim podacima o pumpama“, objavio je predsednik parlamenta Mohamed Bager Galibaf na X u ponedeljak.
„Sa takozvanom ‘blokadom’, uskoro ćete biti nostalgični za benzinom od 4-5 dolara“, dodao je.
Galibaf je priložio snimak ekrana cena pumpi u Vašingtonu sa pretragom „benzinska stanica blizu Bele kuće“.
Takođe je uključio matematičku jednačinu koja sugeriše da bi povećanje cene bilo složeni, nelinearni skok.
Prosečna nacionalna cena benzina na pumpama u SAD je oko 4,12 dolara po galonu od 12. aprila 2026. godine, prema podacima Američkog automobilskog udruženja.
Iranske luke pod blokadom SAD
Glavne iranske luke nalaze se u Persijskom zalivu, mada ima i jednu u Omanskom zalivu – izvan Ormuskog moreuza.
Sve će biti podvrgnute američkoj blokadi koja treba da počne kasnije u ponedeljak, a Centralna komanda SAD je saopštila da će se blokada primenjivati „protiv brodova svih zemalja koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja“.
Glavna luka je Bandar Abas, na ušću Zaliva. Ona prevozi ogromnu količinu tereta, kao i minerale poput hroma i naftnih derivata i čelika.
Prema podacima brodarske industrije, Bandar Abas godišnje prevozi 37 miliona tona tereta i oko milion kontejnera. Hrana, đubrivo, žitarice i građevinska oprema se takođe trguju preko Bandar Abasa. Od ponedeljka, desetine brodova sa aktivnim transponderima bile su usidrene kod luke.
Na severnom kraju Zaliva, Bandar Imam Homeini je najmodernija iranska luka, sa nedavno otvorenim novim vezovima. Ona prevozi razne terete, uključujući izvoz petrohemikalija, a takođe je i železničko čvorište. Prema podacima brodarske industrije, godišnje se preveze više od 16 miliona tona tereta.
Većina iranske proizvodnje nafte izvozi se preko priobalnog terminala na ostrvu Harg, koji ima više od 50 rezervoara za skladištenje. Sjedinjene Države su poslednjih mesec dana izvele opsežne napade na vojne položaje na ostrvu, ali ne i na njegovu naftnu infrastrukturu.
Manje luke na iranskoj obali Meksičkog zaliva uključuju Bušer i Asalujeh.
Izvan Meksičkog zaliva, jedina iranska okeanska luka je Čabahar, koja rukuje žitaricama, đubrivima i kontejnerima. Približno 1,4 miliona tona tereta prođe kroz Čabahar svake godine, a godišnje se provozi oko 1.600 brodova.
Indija je investirala u proširenje luke kako bi pristupila centralnoazijskim trgovinskim tržištima.
Iran ima tri luke na Kaspijskom jezeru koje nisu pogođene američkom blokadom.
Cene nafte rastu, a berze danas posustaju, nakon što je američka vojska saopštila da će uvesti blokadu brodova u Ormuskom moreuzu – potez koji bi mogao da testira trenutni prekid vatre, a istovremeno dodatno pooštri globalnu ponudu nafte.
Brent sirova nafta, globalna referentna nafta, porasla je za više od 8% u jutarnjem trgovanju na 103 dolara po barelu – što je dobitak od 40% od početka rata. WTI, američka referentna nafta, porasla je za sličnu marginu na 104,7 dolara po barelu, što je više od 50% više nego pre nego što je rat efikasno zatvorio Ormuski moreuz.
ZAPADNE SILE PLANIRAJU DA ODBLOKIRAJU ORMUSKI?
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo će sazvati razgovore usmerene na „obnavljanje slobode plovidbe“ u Ormuskom moreuzu, rekao je danas francuski predsednik Emanuel Makron na X, dodajući da će to biti „strogo odbrambena“ misija.
„Zajedno sa Ujedinjenim Kraljevstvom, organizovaćemo konferenciju sa onim zemljama koje su spremne da doprinesu zajedno sa nama mirnoj multinacionalnoj misiji usmerenoj na obnavljanje slobode plovidbe u moreuzu“, rekao je Makron, dodajući da je ova „strogo odbrambena misija, odvojena od zaraćenih strana u sukobu, namenjena raspoređivanju čim okolnosti dozvole“.
Portparol britanske vlade rekao je juče za CNN da London pokušava da okupi „široku koaliciju“ sa Francuskom i drugima kako bi se osigurao prolaz kroz plovni put, dodajući da on „ne sme biti podložan naplati putarine“.
U objavi na X pre nekog vremena, britanski premijer Kir Starmer je napisao da je „Ujedinjeno Kraljevstvo sazvalo više od 40 zemalja koje dele naš cilj da obnove slobodu plovidbe“.
Nazivajući tekuće zatvaranje Ormuskog moreuza „duboko štetnim“, Starmer je rekao da će ove nedelje Velika Britanija i Francuska „zajednički organizovati samit kako bi se unapredio rad na koordinisanom, nezavisnom, multinacionalnom planu za zaštitu međunarodnog brodarstva kada se sukob završi“.
Saobraćaj kroz Ormuski moreuz se smanjuje pred američku blokadu iranskih luka
Saobraćaj u Ormuskom moreuzu se proredio u ponedeljak, nekoliko sati pre početka američke blokade iranskih luka, prema podacima za praćenje brodova.
Sajtovi za praćenje brodova pokazali su jedan tanker povezan sa Iranom, Aurora, u Omanskom zalivu nakon prolaska kroz moreuz. Brod je pod sankcijama Sjedinjenih Država.
„Nova budućnost“, kineski tanker koji prevozi naftne proizvode, takođe je prošao kroz, prema podacima MarinTrafika, sajta za praćenje brodova. Napustio je luku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Kineski brod za rasute terete pokazuje svoje odredište dok se Irak kretao ka moreuzu iz Omanskog zaliva.
Desetine brodova – većinom pod iranskim upravljanjem – prikazane su usidrene na nekoliko milja od glavne iranske luke, Bandar Abas, koja se nalazi blizu moreuza.
„Sav saobraćaj“ kroz moreuz je obustavljen u nedelju uveče, prema podacima Lojds List Intelidžens, dobavljača pomorskih podataka, nakon što je američki predsednik Donald Tramp objavio blokadu moreuza. Američka vojska je potom saopštila da će se blokada odnositi na iranske luke, a ne na sam moreuz.
Četrnaest brodova je prešlo moreuz ranije u nedelju, prema podacima firme za pomorske podatke Kpler, od kojih je pet napuštalo Zaliv. Najveći je bio tanker u kineskom vlasništvu i pod kineskim upravljanjem.
Deset velikih iranskih tankera praćenih satelitskim snimcima nalaze se van moreuza u Omanskom zalivu, prema podacima kompanije TankerTrekers, koja prati pošiljke nafte. Tankeri, koji prevoze teret, imaju kumulativni kapacitet od 21 milion barela.
Dodaje se da je jedan iranski tanker stigao u Indiju sa dva miliona barela iranske sirove nafte nakon izuzeća od sankcija koje su Sjedinjene Države izdale prošlog meseca. Izuzeće, koje se odnosilo na iransku naftu na moru, ističe 19. aprila.
Kremlj je kritikovao odluku predsednika Donalda Trampa da započne blokadu iranskih luka.
„Takve akcije će verovatno nastaviti negativno da utiču na međunarodna tržišta. To se može pretpostaviti sa visokim stepenom sigurnosti“, rekao je novinarima u ponedeljak portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Iran tvrdi da su njegove snage u „maksimalnoj borbenoj pripravnosti“
Tramp je tvrdio da, iako je iranska mornarica „potpuno uništena“, SAD nisu potopile njihove „brze jurišne brodove“, upozoravajući da će, ako se približe blokadi, američka mornarica primeniti istu taktiku koja se koristi protiv navodnih brodova sa drogom.
„Upozorenje: Ako se bilo koji od ovih brodova približi našoj BLOKADI, biće odmah ELIMINISANI, koristeći isti sistem ubijanja koji koristimo protiv dilera droge na brodovima na moru. Brz je i brutalan“, rekao je u objavi na Truth Social.
Bela kuća ističe crvene linije o kojima Iran, navodno, odbija da pristane
Prema rečima zvaničnika Bele kuće, neosporni parametri koje je predsednik Donald Tramp postavio za Iran uključuju:
Okončanje svih programa obogaćivanja uranijuma
Demontažu glavnih postrojenja za obogaćivanje uranijuma, koja su teško oštećena tokom američkog bombardovanja prošlog juna
Izvlačenje više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranijuma za koji se veruje da je zakopan pod zemljom
Prihvatanje šireg „okvira za mir, bezbednost i deeskalaciju“ koji uključuje regionalne saveznike
Okončanje finansiranja terorističkih proksi grupa Hamas, Hezbolah i Huti
Potpuno otvaranje Ormuskog moreuza i ukidanje putarine za prolaz
Tramp i Vens imaju drugačiji stav: da je Iran, nakon nedelja rata, jako oslabljen i da bi bilo mudro da prihvati njihove zahteve, uprkos prethodnom nevoljstvu. Trampova najava američke pomorske blokade u moreuzu je još jedna taktika pritiska koja ima za cilj da se ta poenta učvrsti.