Nepal, zemlja planina, budističkih manastira i hindu svetilišta, trenutno gori – ali ne samo od požara, nego od gnjeva i razočaranja koji su kulminirali u protestima koje predvodi generacija koja neće da ćuti, ili pak je pozadina malo mračnija?
Sve je krenulo 4. septembra 2025. kada je vlada naredila blokadu 26 platformi društvenih medija – među njima Facebook, WhatsApp, Instagram, X i YouTube – jer nisu bile registrovane prema novom zakonu. Vlada tvrdi da je to neophodno za “odgovorno digitalno komuniciranje”, protiv lažnih identiteta, govora mržnje i dezinformacija. Kritičari vide cenzuru i napad na slobodu izražavanja.
Za generaciju Z, koja je odrasla na TikToku, Instagram storyjima i livestreamovima, to je bio prelomni trenutak. Ali ne samo zbog tehnologije – to je bila kap koja je prelila čašu u društvu prepunom nejednakosti, korupcije, rasipanja javnih sredstava i uvida u luksuzan život dece političara, dok veliki deo stanovništva jedva sastavlja kraj s krajem.
Makar je tako predstavljen glavni razlog, ipak bizarno je što ovaj protest nazivao kao Gen Z protest, predstavljaju ga kao neki trend koje današnje generacije upražnjavaju, ne samo zbog nejednakosti, već baš zbog tog famoznog trenda.
Broj mrtvih se razlikuje u izvorima, ali se navodi da su najmanje 19 ljudi ubijeno, stotine povređene. The Kažu da su zgrade državnih institucija, rezidencije političara, partijski štabovi paljeni, uništavani.
Premijer K. P. Sharma Oli je pod ogromnim pritiskom podneo ostavku. Ban društvenih medija je ukinut. Ministarske odgovornosti su preuzete – neki ministri su dali ostavke.
Nakon ostavke Premijera, protestanti su napali bivše premijere Nepala. Video snimci deljeni na društvenim mrežama prikazuju kako veliki broj ljudi tuče bivšeg premijera Šera Bahadura Deubu, njegovu suprugu i ministra spoljnih poslova Arzua.
Video prikazuje celu porodicu Deuba kako krvari i kako joj pomažu drugi partijski radnici. Takodje je spaljena kuća bivšeg premijera Džale Nat Kanale u Daluu. Izveštaji ukazuju da je Kanalova supruga bila zarobljena u kući i umalo podlegla opekotinama u bolnici. Kako se situacija brzo pogoršava, nepalska vojska je preuzela kontrolu i uspela je vremenom da obuzda situaciju.
JOŠ JEDNO ULJE NA VATRU
Incident se desio 6. septembra 2025. u Lalitpuru, blizu škole Harisiddhi.
Vladina kolona, vozilo kojim je upravljao ministar iz provincije Koshi, udarilo je 11-godišnju devojčicu Ushu Magar Sunuwar, dok je prelazila ulicu ili bila u blizini škole. Vozilo nije stalo da joj pomogne.
Postoji snimak sigurnosnih kamera koji je prikazao trenutak udara i to da je devojčica bačena sa puta. Taj snimak se brzo proširio, čak i uprkos tome što su neki servisi društvenih mreža bili blokirani.
Iako se protesti formalno pokrenuli (ili jako intenzivirali) zbog zabrane 26 društvenih mreža — vlada je zahtevala registraciju platformi, pa su neke platforme blokirane jer nisu ispunile taj zahtev.Incident sa devojčicom je delovao kao katalizator: pokrenuo je emotivni talas besa, potvrđujući za mnoge da vlada preti ne samo slobodi govora, već i osnovnoj sigurnosti ljudi i da je nedostatak empatije vrlo očigledan.
Mnogi mediji i komentatori ukazuju da je ovaj incident bio “prelomni trenutak” koji je pokupio već nagomilanog gneva – nezaposlenosti, korupcije, osećaja da vlast ignoriše obične građane.
Demonstranti su zapalili zgradu parlamenta Nepala u Katmanduu dok protesti protiv korupcije eskaliraju
Plesali su i skandirali oko vatre, jer su svi prozori unutar zgrade razbijeni.
GOVOR NEPALSKOG STUDENTA PRE VIŠE MESECI JE PREMA MNOGIMA JEDAN OD KATALIZATORA
Kao što vidite, vidimo sve više pojava gde mladi ljudi i studenti širom sveta pokušavaju da uvedu promene, što je jako zanimljivo, i ostajemo sa pitanjem, zašto se ovo nije moglo pre 5-10 godina, zašto baš sada?
Dublje nego što izgleda – korupcija, nejednakost i stari režimi koji se vraćaju
Iako je pokretač bila zabrana društvenih mreža, protesti su vrlo brzo prerastali u opšte odbacivanje sistema. Evo nekih ključnih tačaka:
Korupcija: Očekivani standardi odgovornosti – javne finansije, ugovori, nepotizam – predugo su ignorisani. Mnogi građani smatraju da političari i njihove porodice žive u cipli, dok širi narod pati.
Ujedinjeni digitalni / društveni slojevi: Gen Z je koristio društvene mreže ne samo da razmeni mišljenja, nego da organizuje, dokumentuje, motiviše. Kad prekinete taj kanal, prekinete i jednu od retkih direktnih veza između mladih i mogućnosti da se čuju.
Monarhija kao simbol bunta: Pro-monarhistički sentimenti su se već pre pojave Gen Z protesta pojavljivali — mnogi su nostalgični prema monarhiji ili vide je kao alternativu kasnim promenama demokratskog sistema koji, po njima, nije uspeo.
Pitanje upotrebe sile i ljudskih prava: Državna represija prema demonstrantima, upotreba vatrenog oružja, kršenje prava na mirno okupljanje – sve su to stvari koje se nalaze pod lupom domaćih i međunarodnih organizacija.
Mladi ljudi koji su protestovali u Nepalu tvrde da su im protesti oteti
Grupe „generacije Z“ koje su predvodile proteste distancirale su se od razaranja, rekavši da su ih „oteli“ „oportunisti“.
U sredu je aerodrom u Katmanduu ponovo otvoren, a u prestonici je bilo relativno mirno jer se većina stanovnika pridržavala policijskog časa, ali se dim i dalje dizao iz zapaljenih zgrada.
Vojska, koja pokušava da kontroliše zaoštrenu situaciju, pozvala je demonstrante generacije Z da se uključe u mirovne pregovore. Studentski lideri konsoliduju novu listu zahteva, rekao je jedan od njihovih predstavnika za BBC.
Policijski čas širom zemlje je na snazi do četvrtka ujutru, a vojska je upozorila da će nasilje i vandalizam biti kažnjeni. Dvadeset sedam osoba je uhapšeno zbog nasilja i pljački, a pronađeno je 31 vatreno oružje, dodaje se.
Policajci proveravaju lične karte vozila na vojnim kontrolnim punktovima širom prestonice i pozivaju ljude da ostanu kod kuće. „Bez nepotrebnih putovanja“, čuju se njihovi glasovi iz zvučnika.
Ipak, neki mladi ljudi su bili napolju, noseći kese za smeće i noseći maske, čisteći štetu koju su protesti naneli.
Prabat Paudel, preduzetnik koji živi u gradu Lalitpuru, rekao je da je bio šokiran paljenjem vladinih zgrada poput Vrhovnog suda, „koji je naše nacionalno bogatstvo“.
Međutim, mnogi demonstranti su zabrinuti da su pokret kooptirali „infiltratori“ – tvrdnja koju je ponovila i vojska.
„Uglavnom smo u procesu kontrole elemenata koji koriste situaciju da pljačkaju, pale i izazivaju razne incidente“, rekao je vojni portparol Radžaram Basnet za BBC.
I ovo nam sve govori dame i gospodo, da zaista niko nije jači od naroda, i kada dođe do prevelike nejednakosti, dođe do prezira i sve pređe tačku pucanja, ali takođe postoji i druga tačka medalje, koju nažalost pod znacima navoda obični ljudi ne vide odmah, jer bivaju vođeni emocijama.
Nepal i Kina su dugo imali prijateljske i strateške odnose, koji se često opisuju kao “posebni”.
Kina je za Nepal važna kao susedna sila sa kojom deli granicu na Himalajima, ali i kao ekonomski partner.
Zvanični diskurs u Katmanduu često naglašava “politiku jedne Kine” – Nepal ne priznaje Tajvan niti Tibet kao odvojene entitete, i sarađuje sa Pekingom u kontroli tibetanskog izbegličkog pitanja.
Pojas i put (BRI): Nepal se pridružio kineskoj inicijativi Belt and Road 2017. godine. Kroz to je obećan niz infrastrukturnih projekata – od puteva i hidroelektrana do železnica koje bi povezivale Tibet i Kathmandu.
Investicije i trgovina: Kina je jedan od najvećih investitora u Nepal, posebno u sektore poput hidroenergije, turizma i telekomunikacija. Trgovinska razmena raste, ali Nepal ima deficit – uvozi mnogo više iz Kine nego što izvozi.
Alternativa Indiji: Tradicionalno je Nepal zavisio od Indije za trgovinu i energente. Kada je 2015. Indija uvela blokadu granice, Kina je iskoristila priliku da ponudi gorivo, kredite i podršku – čime je u očima mnogih Nepalaca postala ključni balans prema indijskom pritisku.
Kontrola tibetanske dijaspore: Kina očekuje da Nepal ograničava političke aktivnosti tibetanskih izbeglica, i u tome se Nepal često povinuje Pekingu. Demonstracije za Tibet u Katmanduu redovno budu suzbijane.
Vojna saradnja: Postoji vojna i bezbednosna saradnja – zajedničke vežbe, donacije opreme, i razmena obaveštajnih podataka, posebno u vezi sa “separatističkim aktivnostima” tibetanskih grupa.
Diplomatija: Nepal balansira između Kine i Indije, ali je poslednjih godina jače gravitirao Pekingu, što izaziva nervozu u Nju Delhiju i na Zapadu.
Dok traje haos u Nepalu, Kina je zvanično pozvala na stabilnost i mir, ali naglašava da je to “unutrašnje pitanje Nepala”.
Istovremeno, Kina pažljivo gleda da li će se vlast osloniti na Peking za podršku (političku, ekonomsku, pa i bezbednosnu).
Kritičari u Nepalu optužuju političke elite da se previše oslanjaju na Kinu, a deo mladih vidi u tome gubitak suvereniteta i rizik da Nepal postane “igralište” velikih sila.
Zvanični odnosi SAD i Nepala
SAD i Nepal imaju dugoročne diplomatske odnose (još od 1947).
Glavna osovina saradnje je kroz ekonomske i razvojne programe – posebno preko USAID-a (zdravstvo, obrazovanje, infrastruktura).
Nepalu je 2022. godine odobren MCC (Millennium Challenge Corporation) grant od 500 miliona dolara za energetske i putne projekte. To je bilo jedno od najkontroverznijih pitanja u zemlji – deo javnosti je tvrdio da MCC znači “uvođenje Nepala u američku geopolitičku orbitu” protiv Kine.
Nepal se nalazi između dve sile – Indije i Kine. SAD gledaju na Nepal kao na strateški prostor gde mogu da balansiraju kineski uticaj.
Protesti mladih i digitalna mobilizacija prirodno odgovaraju zapadnom narativu o demokratiji, slobodi govora i ljudskim pravima.
Postoje spekulacije (posebno u lokalnim nepalskim medijima i među političkim elitama bliskim Kini) da SAD mogu koristiti nezadovoljstvo mladih da oslabe političare koji previše naginju Pekingu.
SAD imaju interes da Nepal ne potone potpuno u kinesku sferu. To znači da bi Washington mogao da podrži narativ protesta (sloboda govora, protiv represije) makar kroz izjave, medije i nevladine organizacije.
Međutim, nema dokaza da SAD organizuju ili direktno finansiraju Gen Z proteste.
Najverovatnije, ako postoji uloga, ona je indirektna – kroz već postojeće NVO mreže, projekte, kulturne programe, medije – koji ohrabruju pro-demokratske pokrete i kritiku vlasti.