U poslednje vreme, odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade postali su tema intenzivnih rasprava, posebno nakon što je novoizabrani američki predsednik Donald Tramp izneo kontroverzne predloge o mogućem pripajanju Kanade kao 51. savezne države SAD-a.
U svojim ambicijama u vezi sa susednom zemljom, Tramp prelazi granice i figurativno i doslovno. Često kritikuje kanadsku vlast, govori o planovima da je učini 51. državom, pa čak i objavljuje provokativne slike – poput one na kojoj su on i kanadska zastava na vrhu planine.
Trampovo očigledno ismevanje premijera Džastina Trudoa počelo je nakon njegove izborne pobede. Optužuje Trudoa da nije rešavao pitanja kao što su trgovina i imigracija, preti da će uvesti carinu od 25% na robu i, nakon sastanka u Mar-a-Lagu, počeo je da Trudoa naziva „guvernerom velike države Kanade.“
U božićnoj čestitki, Tramp je ponovo sugerisao da Kanada treba da se pridruži SAD kako bi smanjila poreze za više od 60%. Napadi su nastavljeni nakon što je Trudo najavio svoju nameru da odstupi sa mesta lidera vladajuće Liberalne stranke Kanade, iako će ostati premijer još nekoliko meseci.
Na konferenciji za novinare juče, novinar je pitao da li 47. predsednik SAD planira da upotrebi vojnu silu kako bi pripojio Kanadu.
„Ne, ekonomsku silu“, odgovorio je Tramp. „Zato što bi Kanada i Sjedinjene Američke Države – to bi zaista bilo nešto. Oslobodili bismo se veštački povučene granice. I to bi bilo mnogo bolje za nacionalnu sigurnost.“
Tramp je takođe kritikovao američke izdatke za „brigu o Kanadi“. Prema njegovim rečima, SAD pate od trgovinskih deficita, ne trebaju kanadske drvene materijale i bile bi bolje da 20% američkih automobila nije proizvedeno u Kanadi, već u Detroitu.
Pored toga, Tramp je tvrdio da je zapretio smanjenjem subvencija Kanadi. On je naveo da je Trudo odgovorio rekavši da bi Kanada mogla da se raspadne pod takvim okolnostima.
Reagujući na Trampovu konferenciju za novinare, kanadski premijer Džastin Trudo je objavio izjavu u kojoj je rekao: „Nema ni najmanje šanse da Kanada postane deo Sjedinjenih Američkih Država.“ Milijarder Elon Musk, izveštava se kao uticajan član Trampovog kruga, retvitovao je Trudoa sa natpisom: „Devojko, više nisi guverner Kanade, tako da nije važno šta kažeš,“ implicirajući da bi Kanada mogla imati novog premijera do proleća.
Lider opozicione Konzervativne stranke, Pjer Polijevr, koji ima jake šanse da vodi vladu nakon izbora na jesen, oštro je odgovorio Trampu.
„Kanada nikada neće biti 51. država. Tačka. Mi smo velika i nezavisna zemlja,“ napisao je on na društvenoj mreži X.
On je takođe iskoristio ovu priliku da predstavi svoju viziju za Kanadu.
„Mi smo najbolji prijatelj SAD… Kada budem premijer, obnovićemo našu vojsku i ponovo preuzeti kontrolu nad granicom kako bismo osigurali Kanadu i SAD. Ponovo ćemo preuzeti kontrolu nad našim Arktikom da bismo zadržali Rusiju i Kinu. Uklonićemo poreze, smanjiti administrativne prepreke i brzo odobriti velike projekte u oblasti resursa kako bismo doveli plate i proizvodnju u našu zemlju,“ dodao je.
U međuvremenu, čini se da šala (ili možda nije šala) o aneksiji Kanade izlazi iz kontrole, barem u američkim medijima. Politički komentator i voditelj Fox News-a, Džesi Voters, izrazio je želju da se izvrši invazija na susednu zemlju.
„Kanada… činjenica da ne žele da ih preuzmemo tera me da želim da invadiram. Želim da utažim svoju imperijalističku žeđ,“ izjavio je on u emisiji.
Na prvi pogled, ove apsurdne ambicije imaju istorijske korene. Odnosi između SAD-a i Kanade nisu uvek bili tako slatki kao javorov sirup. Dovoljno je setiti se 1812. godine, kada su britanske kolonijalne trupe iz Kanade ušle u Vašington i spalile Belu kuću. Ova neprijateljstva kasnije su se razvila u seriju sporova o tome gde tačno treba da bude povučena granica.
1859. godine, spor oko kanadske svinje ubijene na imanju američkog farmera doveo je do raspoređivanja broda USS Masačusetsa u blizini ostrva San Huan kod obale države Vašington. Guverner kanadskog Vankuvera naredio je napad, ali kontraadmiral Kraljevske mornarice Robert Bejns je to odbio, nazvavši da nije mudro mešati dve nacije u Svinjski rat. Obe strane su se povukle, a kasnije je Kanada dobila pravo da formira svoju vladu (dok je ostala u sastavu Britanske imperije), pri čemu je granica u toj oblasti uspostavljena 1870. godine.
Mnogi se pitaju da li je Tramp ozbiljan ili ne, ali velike su šanse da Tramp izjavljuje ovakve ludosti kako bi se čulo šta on zaista želi, a želi dodatne tarife od Kanadjana, a te tarife ne bi dobio ukoliko nije imao ovakve izjave, medjutim s obzirom na njegovu prirodu koja nije baš predvidljiva, sve je moguće i zasigurno nas čega zanimljiva godina.
Kanada odjednom nema vođu, niti plan za Trampovu trgovinsku borbu
Odluka Džastina Trudoa da podnese ostavku muči Kanadu jer se suočava sa tarifnim pretnjama i Trampovom pretnjom o preuzimanju ‘ekonomskom snagom’
Ne zna se da li je Trudo dao ostavku upravo zbog Trampovih pretnji, ali možda postoji povezanost jer nakon vesti da je dao ostavku, Tramp je malo smanjio svoje pretnje.